Prvi faktor je svakako dubina vašeg džepa. Naravno, to ne znači da trebate kupiti bicikl, ukoliko to možete, od kojih 20,000kn i držati ga u podrumu te se tek koji put provozati oko zgrade ili do dućana. Dakle, drugi faktor je namjena. Razmislite kako namjeravate koristiti vaš novi bicikl… Za vožnju po gradu te povremene lagane izlete u prirodu postoje hybrid ili town&country bicikli, odnosno mješavine čistih mountain bikeova i city bikeova. Za vožnje po makadamu, žestoke uspone, spustove i općenito ludiranje prirodom, izaberite čisti mountain bike. Za čiste cestovne vožnje ćete uzeti specijalku. Za detaljnije opise pojedinih vrsta bicikala pogledajte poglavlje Vrste bicikala.

Za one koji se misle voziti skoro isključivo po prirodi, svakako je preporučljivo da razmisle o suspenziji. Full suspension bicikli, odnosno bicikli sa amortizerima na prednjem i stražnjem kotaču, u principu se koriste za downhill vožnju odnosno spustove niz planinu po grubom terenu. Oni su općenito dosta skupi (barem oni kvalitetni) i ne isplati ih se kupovati ukoliko niste u nekom klubu, odnosno ne bavite se brdskim biciklizmom kao sportom. Česta je danas pojava da neinformirani kupci uzimaju full suspension bicikle samo zbog pojavnosti odnosno nekakvog prestiža. To je onda najčešće riječ o nekvalitetnim biciklima koji se lako kvare i podložni su raznoraznim deformacijama. Najtoplije preporučamo da izbjegavate kupovanje bicikla samo zbog izgleda jer će se isti brzo pokvariti i umazati, a tada ćete imati samo hrpu beskorisnog željeza.

Bicikli sa samo prednjom suspenzijom su na drugu stranu zanimljivi svima, a pogotovu offroad biciklistima. Amortizeri ublažuju udarce, te čine vožnju lagodnijom, ali i donekle sigurnijom. Ukoliko ih si možete priuštiti, sigurno će vam dobro poslužiti. Oprez! Prednje suspenzije obično drastično pridonose težini bicikla, tako da ukoliko se vozite samo po cesti možda vam suspenzija niti ne treba (makar gledajući hrvatske ceste neki bi mogli zaključiti upravo suprotno). Tu postoji i zamka. Naime postoje mnogi bicikli u niskom cjenovnom rangu (do nekih 3000kn) sa prednjom suspenzijom. To su općenito lošije suspenzije, tako da ako kupujete bicikl u tom rangu, radije uzmite bez amortizera pa da cjelokupna stvar bude što kvalitetnija, nego sa lošom, nekvalitetnom i lako kvarljivom suspenzijom. Kasnije lako možete cjelokupnu vilicu nadograditi po vašem izboru.

Tu su i dijelovi… U posebnom poglavlju su objašnjene kratice glavnih klasa dijelova koji se danas ugrađuju na bicikle. Opet morate uzeti u obzir debljinu svog novčanika i namjenu koju će bicikl imati, no u principu ne biste nikad trebali ići ispod AceraX, a možda i klasu iznad. U protivnom ćete vjerojatno u sljedećih godinu dana dati novaca na popravke kao da ste uzeli bicikl sa nekim skupljim dijelovima. Što se vrsta pojedinih dijelova tiče (mjenjači, kočnice…), pročitajte nadolazeća poglavlja radi detaljnog objašnjenja svakog.

Na kraju zapamtite tri faktora prema kojima kupujete vaš novi bicikl:


1) novčane mogućnosti
2) namjena bicikla
3) koliko se aktivno zapravo mislite baviti biciklizmom


Ukoliko pazite na gore navedeno, nećete imati problema sa nabavkom vašeg budućeg bicikla. No, stvar tu ne završava, već nakon pronalaska vašeg "idealnog bicikla", morati ćete pronaći i najidealnijeg trgovca. Ne kupujte u prvom dućanu iza ugla, već prošvrljajte uokolo...
Koliko novca da potrošim za brdski bicikl?

Sve ovisi o tome za koju ste namjenu zamislili vaš budući bicikl. Dakle, ukoliko se mislite voziti samo do obližnjeg dućana i eventualno par puta mjesečno u obližnji parkić, možda vam i ne treba ništa više od običnog Limexa (i inih jeftinih modela) od cca 1000kn… Za zahtjevnije vozače, naravno, preporučuje se i zahtjevniji, odnosno skuplji bicikl koji nećete morati popravljati svakih 2 mjeseca kao posljedicu svojeg divljanja. Dakle, neki okvirni formati bili bi:

- do 2000kn - početnik/neentuzijast; bicikl koristi samo u najbližoj okolici i kao prijevozno sredstvo po gradu bez ikakvih ambicija za neko ozbiljnije bavljenje MTBom; dostajati će i neki Limex za cca 1000kn; dijelovi - Altus i lošiji
- 2000-3500kn - prosječni rekreativac; vozi se na duže ture, ide u brdo i slično..; bicikli kod gornje granice (3500kn) su već čisto solidni i za zahtjevnije; prednja suspenzija je moguća, ali se ne preporučuje u ovom cjenovnom rangu; dijelovi se kreću od AceraX do Deore
- 3500-6500kn - zahtjevniji rekreativci i oni sa nešto dubljim džepom; u ovom rangu su obuhvaćeni i bicikli sa kvalitetnom prednjom suspenzijom; dijelovi Deore i LX, ali mogući su i slabiji dijelovi (Alivio) kod primjerice prednjih mjenjača i ručica (zavisi od modela do modela)
- iznad 7000kn - ukoliko vam je potreban ovakav bicikl, ili imate dubok džep, ili se bavite aktivno biciklizmom…. Ovo bi bile neke okvirne smjernice koje se ne moraju uzimati striktno već samo kao pripomoć pri odabiru novog bicikla…
A što fali biciklu tipa Top Gun, Limex... i slično?

Pa u principu - ništa. Ima sve što i drugi bolji, profesionalniji, skuplji bicikl. Dapače, ima čak i više - težinu. S njim će te se moći voziti po gotovo istim stazama kao i sa nekim boljim, profesionalnijim biciklom. Malo će te se više izmučiti, ali ništa zato. Stvar je u tome što će vam ovaj profesionalniji i skuplji bicikl duže trajati i lakše ćete ga nadograđivati. Kupite li recimo Limex, ponos naše domovine u biciklističkoj industriji, za mjesec ili dva dana će te morati promijeniti pola dijelova i koštati će vas isto (a na duži rok i više) kao da ste kupili neki jeftiniji bicikl neke bolje marke. Naravno ako ćete se voziti po cesti s njime i eventualno se spustiti niz dvije-tri stepenice, trajati će, ali ako mislite išta ozbiljnije, morati ćete ipak malo dublje posegnuti u džep, što je kratkoročno skuplje, ali kasnije se uvelike isplati.

Recimo neke "provjerene" marke brdskih bicikala jesu:

KHS, Kona, Cannondale, Scott, Rocky Mountain, Marin, GT, Ritchey, Giant, Garry Fisher, Yeti, Trek, Peugeot, Sintesi, Specialized, Univega, Merida…
I na kraju, koju veličinu rame da odaberem?
Jedna od metoda testiranja odgovarajuće veličine rame

Osnovni problem koji se javlja kod svake kupovine bicikla a može imati veliki utejcaj na vaše kasnije zadovoljstvo prilikom vožnje. Kupite li preveliku ramu, osjećati ćete se "preispruženima" prilikom vožnje i javljati će se neugodni bolovi u križima, odnosno na području kralježnice. Odaberete li pak premalu ramu, položaj tijela će opet biti krivi, a vama će biti vrlo nezgrapno voziti takav bicikl. Veličina rame se obično mjeri (naglašavam obično zato što pojedini proizvođači unose tu promjene) od sredine osovine pogona do granice gornje cijevi (top tube), a sama mjera se izražava u inčima. Koja veličina odgovara vama? Svaki proizvođač ima svoje tablice veličina rame prema visini vozača te prema još nekim drugim pojedinostima (neke tablice smo i prikazali u nastavku), no postoje i nekoliko općih testova za to. Jedan od njih se sastoji u tome da prekoračite poprečnu cijev rame (ne sjedeći na sicu!) i stanete na pod. Od gornje cijevi rame do međunožja bi trebalo biti oko 4 prsta mjesta, ovo vrijedi samo za muške rame koje nemaju stražnju suspenziju, tj ne vrijedi za bicikle koji imaju Y-frame i slične rame. Ukoliko i dalje niste sigurni oko veličine, konzultirajte se sa prodavačem, ili, u krajnjoj mjeri isprobajte bicikl da vidite kako vam "leži".